FSC načela i kriteriji

Načela i kriteriji pokrivaju sve aktivnosti poduzeća za gospodarenje šumama koje su povezane sa šumom, bilo unutar šume ili izvan nje; bez obzira na to je li aktivnost izravno poduzeta ili je podugovorena. Oni čine srž certifikacije gospodarenja šumama.

Sve certificirane šume moraju biti u skladu sa svim FSC načelima i kriterijima.

Forest manager
  1. načelo: Usklađenost sa zakonima

    Organizacija mora poštivati sve primjenjive zakone, propise i nacionalno ratificirane međunarodne ugovore, konvencije i sporazume.

    1.1 Organizacija mora biti pravno definirani subjekt s jasnom, dokumentiranom i nespornom pravnom registracijom, uz pisano odobrenje pravno nadležnog tijela za obavljanje određenih aktivnosti.

    1.2 Organizacija mora dokazati da je pravni status gospodarske jedinice, uključujući prava zakupa i korištenja i njezine granice, jasno definiran.

    1.3 Organizacija mora imati zakonska prava za provođenje aktivnosti u gospodarskoj jedinici, u skladu s pravnim statusom Organizacije i gospodarske jedinice i mora poštivati povezane zakonske obveze iz primjenjivih nacionalnih i lokalnih zakona i propisa te administrativnih zahtjeva. Zakonskim pravima moraju biti predviđena sječa proizvoda i/ili opskrba ekosustavnim uslugama u gospodarskoj jedinici. Organizacija mora platiti zakonom propisane naknade koje su povezane s tim pravima i obvezama.

    1.4 Organizacija mora izraditi i provoditi mjere i/ili mora surađivati s regulatornim agencijama kako bi se sustavno zaštitila gospodarska jedinica od neovlaštene ili nezakonite upotrebe resursa, naseljavanja i drugih nezakonitih aktivnosti.

    1.5 Organizacija mora poštivati primjenjive nacionalne zakone, lokalne zakone, ratificirane međunarodne konvencije i obvezujuće kodekse prakse koji se odnose na prijevoz i trgovinu šumskim proizvodima u gospodarskoj jedinici i iz nje, i/ili do mjesta prve prodaje.

    1.6 Organizacija mora utvrditi, spriječiti i rješavati sporove koji se odnose na problematiku zakonskih propisa ili običajnog prava, koji se mogu riješiti izvan suda pravovremeno uključivanjem zahvaćenih dionika.

    1.7 Organizacija mora javno objaviti izjavu kojom se obvezuje da neće ponuditi niti primiti mito u novcu ili bilo kojem drugom obliku korupcije te mora poštivati antikorupcijsko zakonodavstvo gdje postoji. U nedostatku antikorupcijskog zakonodavstva, Organizacija mora provoditi druge antikorupcijske mjere, razmjerno stupnju i intenzitetu aktivnosti gospodarenja i riziku od korupcije.

    1.8 Organizacija mora dokazati dugoročnu predanost poštivanju Načela i Kriterija FSC-a u gospodarskoj jedinici te odgovarajućih politika i normi FSC-a. Izjava o ovoj predanosti mora biti sadržana u javno dostupnom dokumentu koji je dostupan besplatno.

  2. načelo: Prava radnika i uvjeti zapošljavanja

    Organizacija mora održati ili poboljšati socijalnu i ekonomsku dobrobit radnika.

    2.1 Organizacija mora podržavati načela i prava pri radu na način kako je opisano u Izjavi Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima pri radu (1998.) na temelju osam ključnih konvencija o radu Međunarodne organizacije rada.

    2.2 Organizacija mora promicati ravnopravnost spolova u postupcima zapošljavanja, u mogućnostima obuke, pri sklapanju ugovora, u postupcima uključenosti i aktivnostima gospodarenja.

    2.3 Organizacija mora provoditi zdravstvene i sigurnosne postupke za zaštitu radnika od sigurnosnih i zdravstvenih opasnosti na radnom mjestu. Ti postupci moraju, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja, zadovoljiti ili premašiti preporuke kodeksa prakse za sigurnost i zdravlje na poslovima u šumarstvu Međunarodne organizacije rada.

    2.4 Organizacija mora isplaćivati plaće koje zadovoljavaju ili premašuju minimalne norme u sektoru šumarstva ili druge priznate sporazume o visini plaća u sektoru šumarstva ili zajamčene plaće, ako su plaće više od zakonom propisanih minimalnih plaća. Ako ne postoji ništa od gore navedenog, Organizacija mora uključivanjem radnika uspostaviti mehanizme za određivanje zajamčenih plaća.

    2.5 Organizacija mora dokazati da su radnici prošli odgovarajuću obuku za posao koji obavljaju i da su pod nadzorom u cilju sigurne i učinkovite provedbe plana gospodarenja i svih aktivnosti gospodarenja.

    2.6 Organizacija mora uključivanjem radnika posjedovati mehanizme za rješavanje pritužbi i utvrđivanje pravedne naknade radnicima u slučaju gubitka ili oštećenja imovine, profesionalnih oboljenja ili ozljeda na radu koje su zadobili dok su radili za Organizaciju.

  3. načelo: Prava starosjedioca

    Nije primjenjivo u Hrvatskoj

    Sadašnje stanje stanovništva na razini države proizvod je dugotrajnog povijesnog razvoja koji je imao za posljedicu kohabitaciju glavne etničke skupine, Hrvata 90%, zajedno s drugim etničkim skupinama. Nitko od njih ne može polagati pravo na status starosjedioca. Nadalje, svi pripadnici svih skupina, bez obzira na nacionalnu pripadnost, prema ustavu i svim zakonima na snazi, imaju jednaka prava. Nepostojanje starosjedioca u Hrvatskoj potvrdili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Državni zavod za statistiku.

    Organizacija mora utvrditi i podržati zakonska i običajna prava starosjedioca u pogledu vlasništva, upotrebe i gospodarenja zemljištem, područjima i resursima obuhvaćenima aktivnostima gospodarenja.

    3.1 Organizacija mora identificirati starosjedioce koji postoje u gospodarskoj jedinici ili one koji su zahvaćeni aktivnostima gospodarenja. Organizacija mora zatim, uključivanjem tih starosjedioca, utvrditi njihova prava zakupa, prava pristupa i upotrebe šumskih resursa i ekosustavnih usluga, njihova običajna prava te zakonska prava i obveze, koji se primjenjuju u gospodarskoj jedinici. Organizacija mora utvrditi i područja u kojima se ta prava osporavaju.

    3.2 Organizacija mora prepoznati i podržati zakonska i običajna prava starosjedioca kako bi zadržali nadzor nad aktivnostima gospodarenja unutar ili u okruženju gospodarske jedinice u mjeri potrebnoj da zaštite svoja prava, resurse te zemljišta i područja. Delegiranje od strane starosjedioca nadzora nad aktivnostima gospodarenja trećim osobama zahtijeva slobodni, prethodni i informirani pristanak.

    3.3 U slučaju delegiranja nadzora nad aktivnostima gospodarenja, obvezujući sporazum između Organizacije i starosjedica mora biti sklopljen slobodnim, prethodnim i informiranim pristankom. U sporazumu se mora navesti njegovo trajanje, odredbe koje se odnose na ponovno pregovaranje, produljenje, raskid, gospodarske uvjete te druge uvjete. Sporazum mora sadržati odredbu o praćenju od strane starosjedioca pridržavanja uvjeta sporazuma od strane Organizacije.

    3.4 Organizacija mora prepoznati i podržati prava, običaje i kulturu starosjedioca kao što je navedeno u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima starosjedioca (2007.) i u Konvenciji 169 Međunarodne organizacije rada (1989.).

    3.5 Organizacija mora uključivanjem starosjedioca, utvrditi lokacije koje su od posebnog kulturološkog, ekološkog, gospodarskog, vjerskog ili duhovnog značaja i na koje ti starosjedioci imaju zakonska ili običajna prava. Ove lokacije mora prepoznati Organizacija, a upravljanje njima i/ili zaštita moraju biti dogovoreni uključivanjem ovih starosjedioca.

    3.6 Organizacija mora podržati pravo starosjedioca na zaštitu i upotrebu njihovog tradicionalnog znanja i mora dati naknadu lokalnim zajednicama za upotrebu tog znanja i njihovog intelektualnog vlasništva. Obvezujući sporazum prema Kriteriju 3.3. mora biti sklopljen između Organizacije i starosjedioca za takvu upotrebu slobodnim, prethodnim i informiranim pristankom prije početka upotrebe i mora biti u skladu sa zaštitom prava intelektualnog vlasništva.

  4. načelo: Odnosi sa zajednicom

    Organizacija mora doprinijeti održavanju ili poboljšanju društvenog i gospodarskog blagostanja lokalnih zajednica.

    4.1 Organizacija mora utvrditi lokalne zajednice koje postoje u gospodarskoj jedinici kao i one koje utječu na aktivnosti gospodarenja. Organizacija mora zatim, uključivanjem tih lokalnih zajednica, prepoznati njihova prava zakupa, prava pristupa i upotrebe šumskih resursa i ekosustavnih usluga, njihova običajna prava i zakonska prava i obveze, koje se primjenjuju u gospodarskoj jedinici.

    4.2 Organizacija mora prepoznati i podržati zakonska i običajna prava lokalnih zajednica da zadrže nadzor nad aktivnostima gospodarenja unutar ili u okruženju gospodarske jedinice u mjeri potrebnoj da zaštite svoja prava, resurse, zemljišta i područja. Delegiranje nadzora nad gospodarenjem trećim osobama od strane lokalnih zajednica* zahtijeva slobodni, prethodni i informirani pristanak.

    4.3 Organizacija mora osigurati razumne mogućnosti zapošljavanja, obuke i drugih usluga lokalnim zajednicama, izvođačima i dobavljačima, razmjerno stupnju i intenzitetu svojih aktivnosti gospodarenja.

    4.4 Organizacija mora provesti dodatne aktivnosti, uključivanjem lokalnih zajednica, koje pridonose njihovom društvenom i gospodarskom razvoju, razmjerno stupnju, intenzitetu i socijalno ekonomskom utjecaju svojih aktivnosti gospodarenja.

    4.5 Organizacija mora uključivanjem lokalnih zajednica, poduzeti mjere za utvrđivanje, izbjegavanje i ublažavanje značajnih negativnih društvenih, ekoloških i gospodarskih utjecaja svojih aktivnosti gospodarenja na zahvaćene zajednice. Poduzeta mjera mora biti razmjerna stupnju, intenzitetu i riziku tih aktivnosti i negativnih utjecaja.

    4.6 Organizacija mora uključivanjem lokalnih zajednica, posjedovati mehanizme za rješavanje pritužbi i utvrđivanje pravedne naknade lokalnim zajednicama i pojedincima, vezano uz utjecaje aktivnosti gospodarenja Organizacije.

    4.7 Organizacija mora uključivanjem lokalnih zajednica, odrediti lokacije koje su od posebnog kulturološkog, ekološkog, gospodarskog, vjerskog ili duhovnog značaja i na koje te lokalne zajednice imaju zakonska ili običajna prava. Ove lokacije mora priznati Organizacija, a upravljanje njima i/ili zaštita moraju biti dogovoreni uključivanjem tih lokalnih zajednica.

    4.8 Organizacija mora podržati pravo lokalnih zajednica za zaštitu i upotrebu njihovog tradicionalnog znanja i mora dati naknadu lokalnim zajednicama za upotrebu tog znanja i njhovog intelektualnog vlasništva. Obvezujući sporazum prema Kriteriju 3.3. mora biti sklopljen između Organizacije i lokalnih zajednica za takvu upotrebu slobodnim, prethodnim i informiranim pristankom prije početka upotrebe resursa i mora biti u skladu sa zaštitom prava intelektualnog vlasništva.

  5. načelo: Koristi od šume

    Organizacija mora učinkovito upravljati širokim rasponom proizvoda i usluga gospodarske jedinice kako bi se održala ili povećala dugoročna gospodarska održivost i raspon društvenih i ekoloških koristi. 

    5.1 Organizacija mora utvrditi, proizvoditi ili omogućiti proizvodnju različitih koristi i/ili proizvoda koji se temelje na asortimanu resursa i ekosustavnih usluga u gospodarskoj jedinici u cilju jačanja i raznolikosti lokalnog gospodarstva razmjerno stupnju i intenzitetu aktivnosti gospodarenja.

    5.2 Organizacija mora uobičajeno iskorištavati proizvode i usluge iz gospodarske jedinice na razini ili ispod razine koju je moguće trajno održati.

    5.3 Organizacija mora dokazati da su pozitivni i negativni vanjski učinci vezani uz aktivnosti uključeni u plan gospodarenja.

    5.4 Organizacija mora upotrebljavati lokalnu preradu, lokalne usluge i lokalne dodane vrijednosti kako bi zadovoljila zahtjeve Organizacije gdje je to moguće, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku. Ako to nije moguće postići na lokalnoj razini, Organizacija mora poduzeti razumne napore kako bi pomogla u uspostavljanju ovih usluga.

    5.5 Organizacija mora pokazati kroz planiranje i rashode, razmjerne stupnju, intenzitetu i riziku, svoju predanost dugoročnoj gospodarskoj održivosti.

  6. načelo: Okolišne vrijednosti i utjecaji

    Organizacija mora održati, očuvati i/ili obnavljati ekosustavne usluge i okolišne vrijednosti gospodarske jedinice te mora ispraviti ili ublažavati negativne utjecaje na okoliš.

    6.1 Organizacija mora procijeniti okolišne vrijednosti u gospodarskoj jedinici kao i vrijednosti izvan gospodarske jedinice koje bi potencijalno mogle biti pod utjecajem aktivnosti gospodarenja. Ova procjena mora biti provedena na način da razina pojedinosti, stupanj i učestalost procjene budu u skladu sa stupnjom, intenzitetom i rizikom aktivnosti gospodarenja, što je dovoljno za donošenje odluka o potrebnim zaštitnim mjerama, kao i za otkrivanje i praćenje mogućih negativnih utjecaja tih aktivnosti.

    6.2 Prije početka aktivnosti kojima se uznemiruje lokacija, Organizacija mora utvrditi i procijeniti stupanj, intenzitet i rizik potencijalnih utjecaja aktivnosti gospodarenja na utvrđene okolišne vrijednosti.

    6.3 Organizacija mora utvrditi i provesti učinkovite aktivnosti u cilju sprječavanja negativnih utjecaja aktivnosti gospodarenja na okolišne vrijednosti te ublažiti i ispraviti one koje se pojavljuju, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku tih utjecaja.

    6.4 Organizacija mora zaštititi rijetke i ugrožene vrste i njihova staništa u gospodarskoj jedinici pomoću zona očuvanja, područja zaštite, povezanošću i/ili (gdje je potrebno) drugim izravnim mjerama za njihov opstanak i održivost. Te mjere moraju biti razmjerne stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja i statusu zaštite te ekološkim zahtjevima rijetkih i ugroženih vrsta. Organizacija mora uzeti u obzir zemljopisni raspon i ekološke zahtjeve rijetkih i ugroženih vrsta izvan granica gospodarske jedinice, prilikom određivanja mjera koje će se provoditi u gospodarskoj jedinici.

    6.5 Organizacija mora utvrditi i zaštititi područja reprezentativnih uzoraka zavičajnih ekosustava i/ili ih obnoviti do razine što bliže prirodnom stanju. Tamo gdje ne postoje područja reprezentativnih uzoraka ili su nedostatna, Organizacija mora obnoviti dio gospodarske jedinice do razine što bliže prirodnom stanju. Veličina područja i mjere koje se poduzimaju za njihovu zaštitu ili obnovu, uključujući površine unutar plantaža, moraju biti razmjerne statusu očuvanja i vrijednosti ekosustava na razini krajobraza te stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja.

    6.6 Organizacija mora učinkovito održavati kontinuirano postojanje zavičajnih vrsta koje se prirodno pojavljuju i genotipova te spriječiti gubitke biološke raznolikosti, posebno upravljanjem staništa u gospodarskoj jedinici. Organizacija mora dokazati da postoje učinkovite mjere za upravljanje i nadzor nad lovom, ribolovom, stupičarenjem i sakupljanjem.

    6.7 Organizacija mora zaštititi ili obnoviti prirodne vodotokove, vodna tijela, priobalne zone i njihovu povezanost. Organizacija mora izbjegavati negativne utjecaje na kvalitetu i količinu vode te ih ublažavati i sanirati kada se pojave.

    6.8 Organizacija mora upravljati krajobrazom u gospodarskoj jedinici kako bi se održao i/ili obnovio promjenjivi mozaik vrsta, veličina, dobi, prostornih razina i ciklusa obnove koji odgovaraju vrijednostima krajobraza u toj regiji i za poboljšanje okolišne i gospodarske otpornosti.

    6.9 Organizacija ne smije pretvarati prirodne šume u plantaže, niti izvršiti prenamjenu prirodnih šuma ili plantaža na lokacijama izravne prenamjene prirodnih šuma u nešumsko zemljište, osim u slučaju kada prenamjena: a) Utječe na vrlo ograničen dio područja gospodarske jedinice, i b) Proizvodi jasne, značajne, dodatne i sigurne dugoročne zaštitne koristi u gospodarskoj jedinici, te c) Ne oštećuje ili ugrožava visoke zaštitne vrijednosti niti mjesta ili resurse potrebne za održavanje ili poboljšanje tih visokih zaštitnih vrijednosti.

    6.10 Gospodarske jedinice koje sadrže plantaže uspostavljene na područjima prenamjenom prirodne šume nakon studenoga 1994. ne moraju ispuniti uvjete za certifikaciju, osim ako: a) Postoji jasan i dovoljan dokaz da Organizacija nije bila izravno ili neizravno odgovorna za prenamjenu, ili b) Prenamjena je zahvatila vrlo ograničen dio površine gospodarske jedinice i proizvodi jasne, značajne, dodatne i sigurne dugoročne zaštitne koristi u gospodarskoj jedinici.

  7. načelo: Planiranje gospodarenja

    Organizacija mora imati plan gospodarenja koji je u skladu sa svojim politikama i ciljevima i razmjeran stupnju, intenzitetu i riziku njezinih aktivnosti gospodarenja. Plan gospodarenja mora biti proveden i ažuriran na temelju podataka praćenja u cilju promicanja prilagodljivog gospodarenja. Dokumentacija koja se odnosi na planiranje i postupke mora biti dovoljna za usmjeravanje osoblja, za informiranje zahvaćenih dionika i zainteresiranih dionika i za opravdanje odluka gospodarenja.

    7.1 Organizacija mora, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku svojih aktivnosti gospodarenja, donijeti politike (vizije i vrijednosti) te ciljeve za gospodarenje, koji su sigurni za okoliš, društveno korisni i gospodarski održivi. Sažeci tih politika i ciljeva moraju biti uključeni u plan gospodarenja i javno objavljeni.

    7.2 Organizacija mora imati i provoditi plan gospodarenja za gospodarsku jedinicu koji je u cijelosti u skladu s politikama i ciljevima gospodarenja kao što je utvrđeno u Kriteriju 7.1. Plan gospodarenja mora sadržati opis prirodnih resursa koji postoje u gospodarskoj jedinici i objasniti kako će se planom zadovoljiti zahtjevi za FSC certifikaciju. Plan gospodarenja mora sadržati planiranje gospodarenja šumama i planiranje društvenog upravljanja razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku planiranih aktivnosti.

    7.3 Plan gospodarenja mora sadržati dokazive ciljeve čiji se tijek postizanja propisanih ciljeva gospodarenja može procijeniti.

    7.4 Organizacija mora periodično ažurirati i revidirati planiranje gospodarenja i dokumentaciju koja se odnosi na postupke kako bi uključila rezultate praćenja i procjene, uključenost dionika ili nove znanstvene i tehničke informacije te odgovorila na mijenjajuće ekološke, društvene i gospodarske okolnosti.

    7.5 Organizacija mora učiniti javno dostupnim sažetak plana gospodarenja besplatno. Isključujući povjerljive informacije, drugi relevantni sastavni dijelovi plana gospodarenja moraju biti dostupni zahvaćenim dionicima na zahtjev pod uvjetom da sami snose troškove umnožavanja i rukovanja.

    7.6 Organizacija mora, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja, proaktivno i transparentno uključivati zahvaćene dionike u planiranje gospodarenja i postupke praćenja te mora na zahtjev uključivati zainteresirane dionike.

  8. načelo: Praćenje i procjena

    Organizacija mora dokazati da se tijek postizanja ciljeva gospodarenja, utjecaji aktivnosti gospodarenja i stanje gospodarske jedinice prate i ocjenjuju razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja, u cilju provođenja prilagodljivog gospodarenja.

    8.1 Organizacija mora pratiti provedbu svojeg plana gospodarenja, uključujuči svoje politike i ciljeve gospodarenja, svoj napredak u skladu s planiranim aktivnostima i postizanje dokazivih ciljeva.

    8.2 Organizacija mora pratiti i procijeniti ekološke i društvene utjecaje aktivnosti provedenih u gospodarskoj jedinici i promjene stanja okoliša.

    8.3 Organizacija mora analizirati rezultate praćenja i procjene te ugraditi ishode ove analize u postupak planiranja.

    8.4 Organizacija mora učiniti javno dostupnim sažetak rezultata praćenja bez ikakvog troška, ali bez povjerljivih informacija.

    8.5 Organizacija mora imati i provoditi sustav praćenja i evidentiranja razmjeran stupnju, intenzitetu i riziku svojih aktivnosti gospodarenja, za dokazivanje izvora i količina svih proizvoda u gospodarskoj jedinici u odnosu na predviđene količine proizvoda stavljenih na tržište kao FSC certificirane za svaku godinu.

  9. načelo: Visoke zaštitne vrijednosti

    NAPOMENA: Prema procjeni kategorije 3 (VZV-ovi) Centralizirane nacionalne procjene rizika (CNRA) za Hrvatsku i aplikacije Global Forest Watch, u Hrvatskoj ne postoje netaknuti šumski krajobrazi (NŠK-ovi)

    Organizacija mora održati i/ili poboljšati visoke zaštitne vrijednosti u gospodarskoj jedinici primjenom načela predostrožnosti.

    9.1 Organizacija mora uključivanjem zahvaćenih dionika, zainteresiranih dionika i drugim sredstvima i izvorima, procijeniti i zabilježiti prisutnost i stanje sljedećih visokih zaštitnih vrijednosti u gospodarskoj jedinici, razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku utjecaja aktivnosti gospodarenja i vjerojatnosti pojave visokih zaštitnih vrijednosti:

    • VZV 1 – Raznolikost vrsta. Koncentracije biološke raznolikosti uključujući endemske vrste i rijetke ili ugrožene vrste, koje su značajne na globalnoj, regionanoj ili nacionalnoj razini.
    • VZV 2 – Ekosustavi na razini krajobraza i mozaici. Netaknuti šumski krajobrazi i veliki ekosustavi na razini krajobraza te ekosustavni mozaici koji su značajni na globalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini i koji sadrže održive populacije velike većine prirodnih vrsta u prirodnim obrascima rasprostranjenosti i brojnosti.
    • VZV 3 – Ekosustavi i staništa. Rijetki ili ugroženi ekosustavi, staništa ili refugiji.
    • VZV 4 – Kritične ekosustavne usluge. Osnovne ekosustavne usluge u kritičnim situacijama, uključujući zaštitu vodnih područja i nadzor nad erozijom osjetljivih tala i padina.
    • VZV 5 – Potrebe zajednice. Mjesta i resursi od temeljnog značaja za zadovoljavanje osnovnih potreba lokalnih zajednica ili starosjedioca (za sredstva za život, zdravlje, prehranu, vodu itd.), utvrđeni uključivanjem ovih zajednica ili starosjedioca.
    • VZV 6 – Kulturološke vrijednosti. Mjesta, resursi, staništa i krajobrazi od globalnog ili nacionalnog kulturološkog, arheološkog ili povijesnog značaja i/ili od kritične kulturološke, ekološke, gospodarske ili vjerske/duhovne važnosti za tradicionalne kulture lokalnih zajednica ili starosjedioca, utvrđene uključivanjem lokalnih zajednica ili starosjedioca.

    9.2 Organizacija mora izraditi učinkovite strategije kojima se održavaju i/ili poboljšavaju utvrđene visoke zaštitne vrijednosti uključivanjem zahvaćenih dionika, zainteresiranih dionika i stručnjaka.

    9.3 Organizacija mora provoditi strategije i aktivnosti kojima se podržavaju i/ili poboljšavaju utvrđene visoke zaštitne vrijednosti. Ove strategije i aktivnosti moraju biti provedene u skladu s načelom predostrožnosti i razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja.

    9.4 Organizacija mora dokazati da provodi periodično praćenje kako bi procijenila promjene u statusu visokih zaštitnih vrijednosti i mora prilagoditi svoje strategije gospodarenja kako bi se osigurala njihova učinkovita zaštita. Praćenje mora biti razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku aktivnosti gospodarenja i mora sadržati uključivanje zahvaćenih dionika, zainteresiranih dionika i stručnjaka.

  10. načelo: Provedba aktivnosti gospodarenja

    Aktivnosti gospodarenja koje provodi Organizacija u gospodarskoj jedinici moraju biti odabrane i provedene u skladu s gospodarskim, ekološkim i društvenim politikama i ciljevima Organizacije i zajedno u skladu s Načelima i Kriterijima.

    10.1 Nakon sječe ili u skladu s planom gospodarenja, Organizacija mora, prirodnim ili umjetnim metodama obnove, pravovremeno obnoviti vegetacijski pokrov na način da odgovara stanju prije sječe ili što bliže prirodnom stanju.

    10.2 Organizacija mora prilikom obnove upotrebljavati ekološki odgovarajuće prilagodljive vrste za područje koje se obnavlja i za postizanje ciljeva gospodarenja. Organizacija mora upotrebljavati zavičajne vrste i lokalne genotipove za obnovu, osim ako postoji jasno i odgovarajuće opravdanje za upotrebu drugih vrsta.

    10.3 Organizacija mora upotrebljavati strane vrste samo onda kada znanje i/ili iskustvo pokazuju da se bilo kakvi invazivni utjecaji mogu kontrolirati te da se primjenjuju učinkovite mjere za ublažavanje.

    10.4 Organizacija ne smije upotrebljavati genetski modificirane organizme u gospodarskoj jedinici.

    10.5 Organizacija mora upotrebljavati prakse uzgajanja šuma koje su ekološki odgovarajuće za vegetaciju, vrste, lokacije i ciljeve gospodarenja.

    10.6 Organizacija mora smanjiti ili izbjegavati upotrebu gnojiva. Kada se upotrebljavaju gnojiva, Organizacija mora dokazati da upotreba ima jednaku ili veću ekološku i ekonomsku korist od upotrebe sustava uzgajanja šuma koji ne zahtijevaju upotrebu gnojiva i sprječavaju, ublažavaju i/ili ispravljaju štetu nanesenu okolišnim vrijednostima, uključujući tla.

    10.7 Organizacija mora upotrebljavati integrirane sustave borbe protiv štetnika i uzgajanja šuma kojima se izbjegava ili nastoji otkloniti upotrebu kemijskih pesticida. Organizacija ne smije upotrebljavati nikakve kemijske pesticide koji su zabranjeni politikom FSC-a. Kada se upotrebljavaju pesticidi, Organizacija mora spriječiti, ublažiti, i/ili ispraviti štetu nanesenu okolišnim vrijednostima i ljudskom zdravlju.

    10.8 Organizacija mora smanjiti, pratiti i strogo nadzirati upotrebu sredstava za biološku kontrolu u skladu s međunarodno prihvaćenim znanstvenim protokolima. Kada se upotrebljavaju sredstva za biološku kontrolu, Organizacija mora spriječti, ublažiti i/ili ispraviti štetu nanesenu okolišnim vrijednostima.

    10.9 Organizacija mora procijeniti rizike i provoditi aktivnosti kojima se smanjuju negativni utjecaji od prirodnih opasnosti razmjerno stupnju, intenzitetu i riziku.

    10.10 Organizacija mora upravljati infrastrukturnim razvojem, aktivnostima prijevoza i uzgajanja šuma na način da su vodni resursi i tla zaštićeni i spriječeno je, ublaženo i/ili ispravljeno uznemiravanje i nanošenje štete rijetkim i ugroženim vrstama, staništima, ekosustavima i vrijednostima krajobraza.

    10.11 Organizacija mora upravljati aktivnostima povezanima sa sječom i upotrebom drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda na način da se zaštite okolišne vrijednosti, smanji trgovina otpadom i izbjegne šteta za druge proizvode i usluge.

    10.12 Organizacija mora odlagati otpadne materijale na okolišno prihvatljiv način.

FSC-STD-01-001 V5-3 FSC načela i kriteriji za nadzor šuma
PDF, Size: 4.96MB

Preuzmite verziju 5-3 FSC načela i kriterija

FSC je prvi put objavio FSC načela i kriterije u studenom 1994. godine kao svjetsku normu temeljenu na učinku, a usmjerenu na rezultate. Načela i kriteriji usmjereni su na terensku izvedbu gospodarenja šumama, a ne na sustave upravljanja za postizanje te terenske izvedbe.

Ovaj dokument (V5-3) sadrži FSC načela i kriterije za nadzor šuma i ključni je dokument u FSC sustavu certifikacije. Načela i kriteriji sastoje se od preambule, deset načela i njima pridruženih kriterija te pojmovnika.

Ovisno o stupnju, intenzitetu i riziku, aktivnosti potrebne za usklađivanje s načelima i kriterijima mogu se razlikovati od jednog poduzeća za gospodarenje šumama do drugog. Međutim, postoje i zahtjevi, na primjer, oni koji zahtijevaju usklađenost sa zakonima koji nisu podložni prilagodbama stupnja, intenziteta i rizika.

Odgovornost za osiguravanje usklađenosti s FSC načelima i kriterijima leži na osobi(ama) ili subjektima koji su podnositelj zahtjeva ili nositelj certifikata.

Zemljopisni prostor FSC načela i kriteriji općenito se primjenjuju na cijeli geografski prostor unutar granice šume koja se podnosi na (re)certifikaciju. Neka od načela i kriterija primjenjuju se izvan granica šume, npr. infrastrukturni objekti izvan šume.

Vegetacija FSC načela i kriteriji globalno su primjenjivi na sve vrste i razmjere šuma uključujući prirodne šume, plantaže i druge (tj. nešumske) tipove vegetacije.

Proizvodi i usluge FSC načela i kriteriji obuhvaćaju proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda, očuvanje, zaštitu, usluge ekosustava i druge upotrebe.

Zakon FSC namjerava nadopuniti, a ne zamijeniti, druge inicijative koje podupiru odgovorno gospodarenje šumama diljem svijeta. FSC načela i kriteriji trebaju se koristiti zajedno s međunarodnim, nacionalnim i lokalnim zakonima i propisima.