Propadanje šuma

Propadanje ili degradacija šuma podrazumijeva smanjenje ili gubitak biološke ili ekonomske produktivnosti i složenosti šumskih ekosustava što rezultira smanjenom ukupnom opskrbom dobrobiti od šuma, kao što je drvo ili bioraznolikost.

Ljudske aktivnosti
Ljudske aktivnosti koje potiču degradaciju šuma mogu uključivati:
- prekomjernu ispašu
- uništenje staništa
- unošenje invazivnih vrsta
- potražnju za ogrjevnim drvetom i drvenim ugljenom
- prekomjernu sječu
- požare izazvani ljudskim djelovanjem
- neodgovorno korištenje šuma i zagađivanje šuma otpadom
- neizravne učinke ljudskih aktivnosti kao što su klimatske promjene
Katastrofalne vremenske nepogode

Suše, tropske oluje, toplinski valovi, požari ili mrazovi postaju sve jači i učestaliji zbog klimatskih promjena, što rezultira smanjenjem zdravlja, otpornosti, produktivnosti i sastava šuma.

Globalno, suša je prepoznata kao najrašireniji čimbenik koji utječe na funkcije šuma i smrtnost drveća. Ipak, u različitim područjima šume se također moraju suočiti s drugim teškim klimatskim događajima, koji mogu biti vrlo stresni, pa čak i destruktivni, uz značajno smanjenje njihove sposobnosti ublažavanja klimatskih promjena i osiguravanja drugih usluga ekosustava.
Šumski požari

Dok neki šumski ekosustavi u svom prirodnom stanju ovise o šumskim požarima (prirodno uzrokovanim), mnogi šumski požari danas su uzrokovani ljudskim aktivnostima i kao takvi predstavljaju sve veću prijetnju, posebno u suhim područjima kao što su mediteranske zemlje.

Šumski požari doprinose globalnoj emisiji stakleničkih plinova (petlja negativne povratne sprege koja oslobađa prirodno povučeni ugljik natrag u atmosferu, doprinoseći globalnom zagrijavanju), povećavaju onečišćenje zraka i mogu utjecati na regionalnu kvalitetu zraka. Požari mogu poremetiti prirodne cikluse šuma i uzrokovati nestanak nekih vrsta, dok istovremeno pomažu u razmnožavanju invazivnih biljaka. Osim toga, pepeo može uništiti velik dio hranjivih tvari i erodirati tlo, uzrokujući poplave i klizišta.
Šumski štetnici
Štetni organizmi mogu uzrokovati štetu, propadanje i smrtnost. Posljednjih godina u šumama su se pojačale prijetnje od štetnika, od kojih posebnu prijetnju predstavljaju invazivni štetnici.

Neki od šumskih štetnika su:
- insekti
- insekti koji se hrane lišćem
- potkornjaci
- žižaci
- insekti koji buše
- insekti koji žvaču
- insekti koji sišu
- insekti koji napadaju sjeme/češer/cvijet/voće
- insekti koji grizu/izazivaju svrbež
Saznajte više o šumskim štetnicima u Hrvatskoj na ovoj poveznici.
Bolesti
Pojam "bolest stabla" pokriva širok raspon patogenih infekcija, abnormalnosti i poremećaja normalne strukture i rasta stabla.

Neke od šumskih bolesti uključuju:
- bolesti korijena
- propadanje/kankeri stabljike
- bolesti lišća
- odumiranje
- hrđu stabljike
- hrđu metle
- biotičko oštećenje
- bolesti insekata
- gljive
Usitnjavanje (fragmentacija) šuma

Fragmentacija šuma je lomljenje velikih, susjednih, šumovitih područja u manje dijelove šume; obično su ovi dijelovi odvojeni cestama, poljoprivredom, komunalnim koridorima, potpodjelama ili drugim ljudskim razvojem.

Učinci fragmentacije dobro su dokumentirani u svim šumovitim regijama planeta. Općenito, smanjenjem zdravlja šuma i degradacijom staništa, fragmentacija dovodi do gubitka bioraznolikosti, povećanja invazivnih biljaka, štetnika i patogena te smanjenja kvalitete vode. Svi ti učinci širokog raspona proizlaze iz dva osnovna problema: fragmentacija povećava izolaciju između šumskih zajednica i povećava takozvane rubne učinke.