Propadanje šuma

Ljudske aktivnosti koje potiču degradaciju šuma mogu uključivati:

• prekomjernu ispašu
• uništenje staništa
• unošenje invazivnih vrsta
• potražnju za ogrjevnim drvetom i drvenim ugljenom
• prekomjernu sječu
• požare izazvani ljudskim djelovanjem
• neodgovorno korištenje šuma i zagađivanje šuma otpadom
• neizravne učinke ljudskih aktivnosti kao što su klimatske promjene

Suše, tropske oluje, toplinski valovi, požari ili mrazovi postaju sve jači i učestaliji zbog klimatskih promjena, što rezultira smanjenjem zdravlja, otpornosti, produktivnosti i sastava šuma.

Globalno, suša je prepoznata kao najrašireniji čimbenik koji utječe na funkcije šuma i smrtnost drveća. Ipak, u različitim područjima šume se također moraju suočiti s drugim teškim klimatskim događajima, koji mogu biti vrlo stresni, pa čak i destruktivni, uz značajno smanjenje njihove sposobnosti ublažavanja klimatskih promjena i osiguravanja drugih usluga ekosustava.

Dok neki šumski ekosustavi u svom prirodnom stanju ovise o šumskim požarima (prirodno uzrokovanim), mnogi šumski požari danas su uzrokovani ljudskim aktivnostima i kao takvi predstavljaju sve veću prijetnju, posebno u suhim područjima kao što su mediteranske zemlje.

Šumski požari doprinose globalnoj emisiji stakleničkih plinova (petlja negativne povratne sprege koja oslobađa prirodno povučeni ugljik natrag u atmosferu, doprinoseći globalnom zagrijavanju), povećavaju onečišćenje zraka i mogu utjecati na regionalnu kvalitetu zraka. Požari mogu poremetiti prirodne cikluse šuma i uzrokovati nestanak nekih vrsta, dok istovremeno pomažu u razmnožavanju invazivnih biljaka. Osim toga, pepeo može uništiti velik dio hranjivih tvari i erodirati tlo, uzrokujući poplave i klizišta.

Štetni organizmi mogu uzrokovati štetu, propadanje i smrtnost. Posljednjih godina u šumama su se pojačale prijetnje od štetnika, od kojih posebnu prijetnju predstavljaju invazivni štetnici.

Neki od šumskih štetnika su:

• insekti
• insekti koji se hrane lišćem
• potkornjaci
• žižaci
• insekti koji buše
• insekti koji žvaču
• insekti koji sišu
• insekti koji napadaju sjeme/češer/cvijet/voće
• insekti koji grizu/izazivaju svrbež

Saznajte više o šumskim štetnicima u Hrvatskoj na ovoj poveznici.

Pojam "bolest stabla" pokriva širok raspon patogenih infekcija, abnormalnosti i poremećaja normalne strukture i rasta stabla.

Neke od šumskih bolesti uključuju:

• bolesti korijena
• propadanje/kankeri stabljike
• bolesti lišća
• odumiranje
• hrđu stabljike
• hrđu metle
• biotičko oštećenje
• bolesti insekata
• gljive

Fragmentacija šuma je lomljenje velikih, susjednih, šumovitih područja u manje dijelove šume; obično su ovi dijelovi odvojeni cestama, poljoprivredom, komunalnim koridorima, potpodjelama ili drugim ljudskim razvojem.

Učinci fragmentacije dobro su dokumentirani u svim šumovitim regijama planeta. Općenito, smanjenjem zdravlja šuma i degradacijom staništa, fragmentacija dovodi do gubitka bioraznolikosti, povećanja invazivnih biljaka, štetnika i patogena te smanjenja kvalitete vode. Svi ti učinci širokog raspona proizlaze iz dva osnovna problema: fragmentacija povećava izolaciju između šumskih zajednica i povećava takozvane rubne učinke.