Vasja Marinč, FSC-certified forest in Slovenia
Vasja Marinč
Šumsko područje
Slovenske šume pokrivaju više od polovice zemlje (58%) i predstavljaju bitan krajobrazni element. Tako visok postotak šumovitosti čini Sloveniju trećom najšumovitijom zemljom u Europskoj uniji, odmah iza Finske i Švedske. Šume zauzimaju 1 177 244 hektara i prevladavaju na čak tri četvrtine slovenskog teritorija. Površina mora zauzima manje od 1% površine i predstavljena je plavom bojom na donjem grafikonu.
Širenje šuma
Danas u Sloveniji ima znatno više šuma nego prije samo jednog stoljeća. Ovo je sjajno svjedočanstvo odgovornog gospodarenja šumama koje se ovdje prakticira i duge i ponosne šumarske tradicije Slovenije. Prva službena državna inventura šuma u Sloveniji provedena je 1947. godine kada je bilo 832 920 hektara šuma. Donji grafikon prikazuje šumovitost kao postotak ukupne površine Slovenije tijekom godina.
Namjena šuma
Prema Zakonu o šumama (Zakon o gozdovih), šume se prema namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom, što okvirno definira primarni cilj gospodarenja šumama.
Gospodarske šume
Zaštitne šume
Šume s posebnom namjenom
Gospodarske šume koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija.
U Sloveniji postoji 1 068 288 hektara gospodarskih šuma (oko 91%).
Zaštitne šume su šume koje štite zemljište od taloženja, ispiranja i erozije, šume na strmim padinama ili vodenim obalama, šume koje su izložene jakim vjetrovima, šume koje zadržavaju brzo otjecanje vode u bujičnim područjima i time štite zemljište od erozije i klizišta, šumski pojasevi koji štite šume i zemljište od vjetra, vode i klizišta, šume u poljoprivrednim i prigradskim krajolicima s izrazito naglašenom funkcijom očuvanja bioraznolikosti te šume na gornjoj granici šumske vegetacije.
U Sloveniji postoji 98 828 hektara zaštitnih šuma (oko 8%).
Šume s posebnom namjenom s izrazito naglašenom istraživačkom funkcijom su šumski rezervati. Riječ je o šumama koje su zbog svog razvojnog stupnja i dosadašnjeg razvoja od iznimne važnosti za istraživanje, proučavanje i praćenje prirodnog razvoja šuma, bioraznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.
U Sloveniji postoji 9 426 hektara šuma s posebnom namjenom (manje od 1%).
Drvna zaliha
Drvna zaliha Republike Slovenije iznosi 386 136 000 m3, pri čemu su širokolisne vrste (56% ukupne slovenske zalihe) nešto više zastupljene u odnosu na četinjače (44% ukupne slovenske zalihe).
Fagus sylvatica ili obična bukva jedno je od najvažnijih i najraširenijih lišćara u Europi. To je veliko listopadno drvo koje može zadržati visoku stopu rasta do kasne zrelosti. Njegov prirodni areal se proteže od južne Skandinavije do Sicilije, od Španjolske na zapadu do sjeverozapadne Turske na istoku. Drvo mu je jako i dobro se haba, što ga čini idealnim za širok raspon namjena, od namještaja do glazbenih instrumenata, kao i za celulozu i ogrjevno drvo.
Picea abies ili obična smreka vrsta je smreke porijeklom iz sjeverne, srednje i istočne Europe. Ima grančice koje obično vise prema dolje i najveće češere od svih smreka, duge 9-17 cm. Norveška smreka ima široku rasprostranjenost jer se sadi zbog drva i vrsta je koja se koristi kao glavno božićno drvce diljem svijeta. Koristi se u šumarstvu kao meko drvo te za proizvodnju papira.
Prirast i dozvoljena sječa
Godišnji prirast u slovenskim šumama iznosi 9 488 000 m3, dok je prirast po hektaru godišnje oko 7,86 m3. Godišnji prirast četinjača iznosi 4 226 000 m3, dok je godišnji prirast lišćara veći i iznosi 5 262 000 m3.
Šumskogospodarskim osnovama utvrđuju se uvjeti za usklađeno korištenje šuma i zahvata u šume i šumski prostor, kao i najveći mogući stupanj njihova iskorištavanja (dopuštena sječa), koji se utvrđuje u okviru šumskogospodarske jedinice u okviru opisa sastojina za sljedeće desetljeće. Niže prikazana dopuštena sječa (oko 7 M m3) predstavlja desetinu zbroja utvrđenih desetogodišnjih dopuštenih sječa svih trenutno važećih šumskogospodarskih osnova.
Korisno je napomenuti da se dozvoljena godišnja sječa, koja se temelji na dugoročnom planiranju, ne mora nužno podudarati sa stvarno ostvarenom godišnjom sječom. Na primjer, 2021. godine u Sloveniji je posječeno samo 4 075 451 m3 drvne mase, što je oko 57% moguće dopuštene sječe za tu godinu.
Vlasništvo nad šumama
Slovenija je jedina država u Adria-Balkan regiji koja ima 3 kategorije vlasništva nad šumama. Osim privatnog i državnog šumskog vlasništva, u Sloveniji postoje i općinske šume (na donjem grafikonu predstavljeno plavom bojom, iznosi 3%). Nadalje, od svih država Adria-Balkan regije, Slovenija ima najveći udio šuma u privatnom vlasništvu.
Vlasništvo nad šumama se posljednjih godina mijenjalo uglavnom zbog postupaka restitucije (povrata šuma u privatno vlasništvo). Tako se od 1996. godine površina državnih šuma smanjila za 130.771 ha (sa 369.344 ha), dok se površina privatnih šuma povećala za 188.109 ha (sa 719.544 ha). Omjer površine državnih i privatnih šuma (zajedno s općinskim šumama) promijenio se od 1996. godine s 34:66 u 1996. na 20:80 u 2021. godini.
Gospodarenje šumama
Suvremeno šumarstvo blisko prirodi u Sloveniji kombinira različite šumskouzgojne metode koje se mogu općenito klasificirati u tri šumskouzgojna sustava:
- nepravilo shelterwood gospodarenje,
- preborno gospodarenje, and
- slobodni stil gospodarenja šuma.
Uzgoj šuma blizak prirodi razvio se kao odgovor na degradaciju šuma i gospodarenje čistim sječama. Znanstveno je utemeljen i praktično orijentiran, usmjeren na oponašanje prirodnih procesa i kombiniranje različitih režima sječe; glavni ciljevi posvećeni su kontinuitetu šuma i trajnom poboljšanju šuma njegovanjem.
Sva tri šumskouzgojna sustava koja se koriste u Sloveniji temelje se na vodećem principu njegovanja šuma, koji predstavlja postupno kontinuirano poboljšanje pojedinačnih stabala, šumskih sastojina i lokaliteta, a također zagovaraju holistički pristup složenim šumskim ekosustavima. Uz strogo poštivanje načela njegovanja, dopuštena je slobodna kombinacija različitih vrsta sječe, pa se sustav uzgoja šuma prilagođava jedinstvenoj kombinaciji zahtjeva staništa.
Primjenjuje se nekoliko vodećih načela:
- korištenje prirodne obnove i autohtonih vrsta drveća,
- praćenje prirodnih procesa i oponašanje povijesnih režima poremećaja,
- davanje prednosti složenim vertikalnim i horizontalnim šumskim strukturama, i
- poštivanje individualnost stabla.
Nepravilno shelterwood gospodarenje
Preborno gospodarenje
Slobodni stil gospodarenja šuma
Prevladavajući sustav gospodarenja šumama u Sloveniji.
Pristup nepravilnog shelterwood gospodarenja uključuje procjenu odgovora odraslih sastojina koje stvaraju povoljnu klimu za uspješnu obnovu stalnom procjenom odgovora drveća na primijenjene mjere uzgoja šuma. Za razliku od jednodobnog gospodarenja, ovaj sustav zahtijeva blisku suradnju s planiranjem uzgoja šuma i ne slijedi strogi prostorni red. U svim razvojnim fazama (koje su prisutne na maloj površini i svojom raznolikošću osiguravaju veću stabilnost sastojine) se primjenjuje njega. Sječa je prilagođena i detaljnija, nižeg intenziteta. Regeneracija se pažljivo planira na lokaciji. Sječa je planirana tako da uzrokuje minimalnu štetu.
Prirodna obnova vrsta drveća stalno je prisutna u svim starijim razvojnim fazama šume. Period ophodnje uveden redovnim sustavom definira se pojedinačno i odnosi se prvenstveno na ekonomsku opravdanost obnove sastojine, a time i sječe odraslih stabala, što je specifično za vrstu i lokalitet. Udio razvojnih faza je uravnotežen, prema trajnom osiguranju šumskouzgojnih i drugih ciljeva i funkcija sastojine na malim površinama.
U prebornoj metodi šumsko drveće svih dimenzija zastupljeno je na maloj površini, čime se osigurava održiva proizvodnja i očuvanje potencijala lokaliteta. Regeneracija je kontinuirana, a rast i razvoj drva je individualizirano u usporedbi s nepravilnim shelterwood pristupom gospodarenja. Pokrivač krošnje nije kontinuiran, već varijabilan, višeslojan i ima stepenastu strukturu. Na ovaj način gospodari se i petinom šumske površine u Hrvatskoj.
U društvenom usponu stabala javlja se obrastanje pojedinačnih stabala kada svjetlosni uvjeti ili oslobađanje konkurenata omogućuju prijelaz iz jednog u drugi sloj. U prebirnim sastojinama možemo definirati različite sastojinske položaje šumskog drveća na sljedeći način:
- položaj potisnutih jedinki koje čekaju svoju priliku karakteriziraju sjenovita mikronalazišta, gdje je rast u visinu potisnut, a preživljavaju samo najsnažnije jedinke. Vrste otporne na sjenu poput obične jele mogle bi živjeti na ovom položaju više od sto godina.
- položaj trkača naznačen je manjim razmacima i svjetlosnim oknima, gdje se rast u visinu naglo povećava zbog pojačanog prisustva svjetla ili uklanjanja konkurencije.
- položaj pobjednika ili nositelja označava trenutak kada je društveni uspon dovršen i započinje dugo razdoblje stabilne, nesputane visine i radijalnog rasta.
Ovakav sustav gospodarenja šumama nije prikladan za sve vrste drveća i sva nalazišta, već je prilagođen vrstama otpornim na sjenu koje uspijevaju u uvjetima skromnog osvjetljenja - posebno četinjačama (smreka i jela). Kod lišćara (bukve i hrasta) način selekcije je zahtjevniji, posebice zbog neželjenih oblika rasta i loše kvalitete sortimenta u slučaju nedovoljno osvjetljenja, što dovodi do visokih pratećih troškova.
Slobodni šumskouzgojni pristup jedan je od najmlađih i uključuje načela oplemenjivanja, selekcije i nepravilnog shelterwood šumskog sustava. Karakterizira ga slobodan izbor šumskouzgojnih mjera, ali zahtijeva veliku stručnu osposobljenost i dosljednost. Prikladan je za sve vrste nalazišta i sastojina, ali najviše u slučajevima kada ne možemo uzeti u obzir samo principe nepravilnog shelterwood sustava ili pleteriranja: može se primijeniti na degradiranim i promijenjenim sastojinama, gdje postoje problemi povezani s neprikladnim prethodnim gospodarenjem ili u degradiranim šumama ili šumama u opadanju, gdje uvjeti staništa i sastojine zahtijevaju veliku fleksibilnost s obzirom na usvojene pristupe uzgoju šuma. Kombinira elemente različitih pristupa na malim površinama i zahtijeva pažljivo i zahtjevno planiranje prema utvrđenim ciljevima gospodarenja.
Mjere njegovanja provode se u svim fazama razvoja sastojine. Cilj svake razvojne faze je njezina sljedeća faza, gdje se detaljno opisuju njihove karakteristike i svojstva - kvaliteta, struktura i moguće posebnosti nalazišta.
- U najmlađoj razvojnoj fazi provodi se izravna njega radi zaštite mladica u biljnom sloju regulacijom primjesa vrsta i čišćenjem.
- Čišćenjem guste mlade šume (2-3m visine) odabire se masa kvalitetnih jedinki i stvaraju uvjeti za društveni uspon. Uklanjanjem obraslog i razgranatog drveća povećava se buduća kvaliteta, a smanjenjem gustoće osigurava se veća mehanička stabilnost.
- Nakon što je raslojavanje u prethodnom stadiju završeno i kada se počnu pojavljivati ekonomski interesantna svojstva jedinki, počinje se sa selektivnim prorjeđivanjem za poticanje rasta, jer je prostor za uzgoj ograničen. Bivši masovni odabir postupno se transformira u odabrane skupine i/ili osjetljive pojedince. Učestalost prorjeđivanja ovisi o vrsti i mjestu.
Promotivni video
Prezentacijski film o šumama i šumarstvu u Sloveniji koji je nastao u projektu generičke promocije šuma i šumarstva Šumskog fonda pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije za potrebe slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a.
© Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije, 2021
Dodatni izvori
Šumsko izvješće 2021
Kako biste pročitali više o trenutnom stanju i budućem gospodarenju šumama u Sloveniji, molimo pristupite izvornom izvješću koji je pripremio Zavod za šume Slovenije.
Slovenske šume na karti
Pristupite velikoj biblioteci karata koje prikazuju različite aspekte šuma u Sloveniji kao i distribuciju vrsta.
Također bi vas moglo zanimati