English
hrvatski jezik
српски језик
slovenski jezik
O Kimu Carstensenu
Kim Carstensen je izvršni direktor Forest Stewardship Council (Vijeća za nadzor šuma) organizacije od listopada 2012. godine.
On je priznati globalni lider u sektorima okoliša i razvoja. Prije nego što se pridružio FSC-u, g. Carstensen je vodio FairGreenSolutions, konzultantsku tvrtku koja je pomogla povezati koncepte 'zelene ekonomije' i održivog razvoja za klijente na globalnom jugu. Njegov strateški pristup proizlazi iz duge povijesti globalnog vodstva, prethodno kao voditelj Globalne klimatske inicijative WWF Internationala, te drugih uloga glavnog izvršnog direktora WWF Danske i zamjenika predsjednika odbora Danske službene agencije za razvojnu pomoć (Danida).
U razgovoru s lokalnim dionicima
G. Carstensen bio je gost predavač na nedavno organiziranom Greencajt festivalu održivosti u Zagrebu, gdje je istaknuo neke od malo poznatih činjenica o dugoročnom održivom gospodarenju šumama u Hrvatskoj! Posjetitelji festivala saznali su i činjenicu da je Hrvatska prva zemlja u svijetu po udjelu FSC certificiranih šumskih površina - 74% svih šumskih površina ove zemlje već je FSC certificirano, i to više od dva desetljeća.
Mnogi lokalni dionici iz područja šumarstva i drvoprerade došli su na festival poslušati njegov govor te su ga imali priliku osobno pozdraviti i podijeliti svoje viđenje trendova i izazova s kojima se suočavaju.
Intervju s Kimom
U čast Kimovog sudjelovanja na Greencajt festivalu održivosti, časopis Green.hr objavio je opširniji intervju. Ulomak iz intervjua nalazi se u nastavku, a cijeli članak na hrvatskom jeziku možete pročitati ovdje.
-
Koju ulogu šume igraju u održavanju klimatske stabilnosti te čuvanju ekosustava i ljudi?
Kim: Šume su ključni stup u borbi protiv klimatskih promjena, one osiguravaju važne funkcije ekosustava, kao što je skladištenje ugljika. Šume nam itekako pomažu da se možemo prilagoditi klimatskim promjenama, sudjeluju u reguliranju oborina i temperature. Istovremeno, biološka raznolikost šuma važna je za čovjekov opstanak, pruža nam hranu, lijekove, energiju, čist zrak i vodu, sigurnost od prirodnih katastrofa, ali izvor je i rekreacije te kulturne inspiracije. Krčenje šuma i njihovo propadanje ozbiljno im narušava sposobnost da igraju ove vitalne uloge, kako globalno tako i lokalno.
-
Postoji više od 150 milijuna hektara šuma s FSC certifikatom. Kako održivo šumarstvo doprinosi očuvanju i zaštiti ovih vitalnih ekosustava?
Kim: Održivo šumarstvo, kako pokazuje FSC certifikat, igra ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica. Održavajući rigorozne norme za gospodarenje šumama, moguće je promovirati očuvanje šuma, biološku raznolikost, sprovesti dobre prakse, ali i pritom poštovati lokalne zajednice i cjelokupni ekosustav. Ovi su aspekti ključni u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, a 30 godina iskustva FSC-a u razvijanju najrigoroznijih normi za održivo šumarstvo stvara najbolju moguću osnovu za to.
-
Hrvatska je istaknuta kao primjer dobre prakse u certifikaciji šuma, čak je 74% hrvatskih šuma je FSC certicirano. Koje lekcije druge zemlje mogu naučiti iz hrvatskog pristupa gosporadnju šuma?
Kim: Hrvatska je prva država u regiji koja je još davne 2002. godine zatražila FSC certifikaciju svih šuma u državnom vlasništvu. Po njezinom uzoru, to su kasnije učinile i susjedne države, poput Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. S više od 2 milijuna hektara FSC certificiranih šuma (74 posto svih šumskih površina u Hrvatskoj), Hrvatska se nalazi na prvome mjestu na svijetu po relativnom udjelu FSC certificiranih šuma – činjenica na koju građani Hrvatske mogu biti posebno ponosni!
Većinom svojih šuma, certificiranih prema FSC normama, Hrvatska pokazuje svijetu da zadovoljava globalne norme najviše razine za održivo gospodarenje šumama te da suzbija trend njihova krčenja i propadanja. Takav pristup omogućava hrvatskim upraviteljima šuma bolju poziciju na međunarodnom tržištu i dokazuje da će Hrvatska biti spremna ispuniti zahtjeve stvorene novom Uredbom Europske unije o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma (EUDR). Istovremeno, hrvatski pristup jamči svim građanima da će se njihovim šumama i dalje dobro upravljati te da će oni, kao korisnici, zadržati svoje rekreacijske i kulturne vrijednosti.