Doprinos FSC-a odgovornom gospodarenju šumama u Adria-Balkan regiji

Utvrđeno je ukupno 185 neusklađenosti u odnosu na zahtjeve FSC norme za razdoblje od 2014. – 2018. godine u javnim šumarskim poduzećima u odabranim državama Jugoistočne Europe, od čega je najviše izdano u BiH, a zatim u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

Neusklađenosti odgovaraju podacima evidentiranim u 24 službena javna izvješća o auditu, od kojih je najveći broj izdan u BiH, zatim u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, na ovu distribuciju utječe broj analiziranih javnih šumarskih poduzeća po državama, što Bosnu i Hercegovinu (BiH) svrstava na vrh jer se ova država sastoji od 2 entiteta, od kojih se jedan sastoji od 10 kantona - što znači da ima ukupno 11 javnih šumarskih poduzeća u BiH, znatno više nego u ostalim promatranim državama.

Najveći udjeli utvrđenih neusklađenosti u odabranim državama utvrđeni su za 4. načelo (32,4%), koje se odnosi na odnose u zajednici i prava radnika, a slijedi ga 6. načelo, koje se bavi utjecajem na okoliš (30,3%). Ova su dva načela zajedno obuhvatila 62,7% svih utvrđenih neusklađenosti, potvrđujući rezultate prethodnih sličnih istraživanja.

NAPOMENA: FSC načela su se promijenila od vremena kada je ovo istraživanje provedeno, ali to nema utjecaja na valjanost rezultata.

U slučaju 4. načela, većina neusklađenosti (66,6%) odnosila se na kriterij 4.2, što ukazuje na to da gospodarenje treba zadovoljiti ili premašiti sve važeće zakone/propise koji pokrivaju zdravlje i sigurnost zaposlenika i njihovih obitelji. Dublja analiza pokazuje da se većina neusklađenosti odnosi na dostupnost odgovarajuće osobne zaštitne opreme na radilištu, usklađenost s Kodeksom prakse Međunarodne organizacije rada o sigurnosti i zdravlju u šumarstvu, kao i na utvrđene hitne postupke te ključne odgovornosti vezane uz identificirane rizike.

Osim toga, česta neusklađenost također je identificirana u odnosu na kriterij 4.4, koji se bavi nedostatkom konzultacija s lokalnim stanovništvom i interesnim skupinama, posebno sa šumskim radnicima o radnim uvjetima i s izvođačima radova o implikacijama postupaka održivog gospodarenja šumama (21,7 %). U vezi s ovim kriterijem, također se postavlja pitanje potrebe uključivanja rezultata evaluacija društvenih učinaka u planiranje i rad gospodarenja. Nekim poduzećima nedostaje ažuriran popis dionika, kao i kontinuirana suradnja s relevantnim dionicima u pogledu izgradnje cesta ili identifikacije lokacija od posebnog interesa.

Legenda

Kriterij 4.1 Zajednicama unutar ili u blizini šumskog područja kojim se gospodari treba osigurati zapošljavanje, obuku i druge usluge.

Kriterij 4.2 Gospodarenje šumama mora biti u skladu sa svim primjenjivim zakonima i/ili propisima koji se odnose na zdravlje i sigurnost zaposlenika i njihovih obitelji.

Kriterij 4.3 Prava radnika na organiziranje i dobrovoljno pregovaranje s poslodavcima zajamčena su kako je predviđeno Konvencijama 87. i 98. Međunarodne organizacije rada (MOR).

Kriterij 4.4 Rezultati društvene procjene utjecaja moraju biti uključeni u aktivnosti planiranja i gospodarenja. Potrebno je konzultirati se s pojedincima i grupama (muškarcima i ženama) na koje aktivnosti gospodarenja izravno utječu.

Kriterij 4.5 Odgovarajući mehanizmi za rješavanje pritužbi i pravedna naknada moraju postojati u slučajevima gubitka ili oštećenja zakonskih ili običajnih prava, imovine, resursa ili sredstava za život lokalnog stanovništva. Potrebno je poduzeti mjere za izbjegavanje takvih gubitaka i šteta.

Utvrđene neusklađenosti koje se odnose na 6. načelo raspoređene su na nekoliko kriterija. Proces certifikacije obvezao je poduzeća da budu svjesnija utjecaja šumarstva na okoliš koji su često bili zanemareni. Utvrđene neusklađenosti često se odnose na nepostojanje pisanih smjernica za procjenu utjecaja na okoliš (kriterij 6.5; 36,8%). Međutim, korištenje ovih smjernica nije na odgovarajući način integrirano u svakodnevni proces planiranja, dok su u većini slučajeva rezultati procjena uglavnom deskriptivni bez stvarne procjene učinaka. Osim toga, neusklađenosti se često odnose na zbrinjavanje otpada (kriterij 6.7; 22,8%), posebice neadekvatno gospodarenje i skladištenje goriva na licu mjesta, kao i korištenje kemijskih pesticida (kriterij 6.6; 12,3%).

Legenda

Kriterij 6.1 Potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš koja odgovara stupnju i intenzitetu gospodarenja i jedinstvenosti resursa na koji se utječe te ju adekvatno uključiti u sustave gospodarenja. Procjena mora uključivati ​​utjecaj na krajolik kao i utjecaj na proizvodni kapacitet na licu mjesta. Procjena utjecaja na okoliš mora biti dovršena prije početka radova koji utječu na pojedino mjesto.

Kriterij 6.2 Mjere očuvanja moraju biti uspostavljene kako bi se zaštitile rijetke, ranjive i ugrožene vrste i njihova staništa (npr. područja za hranjenje i gniježđenje). Potrebno je uspostaviti zone zaštite i zaštićena područja koja odgovaraju stupnju i intenzitetu gospodarenja i jedinstvenosti resursa na koji se utječe. Potrebno je kontrolirati neprimjereni lov, ribolov, hvatanje i sakupljanje.

Kriterij 6.3 Ekološke funkcije i vrijednosti moraju ostati netaknute, poboljšane ili ponovno uspostavljene, uključujući:

• obnovu i sukcesiju šume,

• genetsku raznolikost, raznolikost vrsta i ekosustava, i

• prirodne cikluse koji utječu na produktivnost šumskih ekosustava.

Kriterij 6.4 Reprezentativni uzorci postojećih ekosustava unutar krajolika moraju biti zaštićeni i označeni na kartama u njihovom prirodnom stanju, u skladu sa stupnjem i intenzitetom aktivnosti gospodarenja i jedinstvenošću resursa na koji se utječe.

Kriterij 6.5 Moraju se pripremiti i provesti pisane upute za kontrolu erozije, minimiziranje štete tijekom korištenja, izgradnju cesta i svih drugih mehaničkih aktivnosti te zaštitu vodnih resursa.

Kriterij 6.6 Sustavi upravljanja moraju promicati razvoj i primjenu ekološki prihvatljivih, nekemijskih metoda kontrole štetočina i težiti izbjegavanju upotrebe kemijskih pesticida. Zabranjena je upotreba tipova 1A i 1B prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i kloriranih ugljikovodičnih pesticida, postojanih i toksičnih pesticida, kao i onih čiji derivati ​​ostaju biološki aktivni i mogu se akumulirati u prehrambenom lancu nakon predviđene upotrebe, kao i svi pesticidi zabranjeni međunarodnim sporazumima. Ako se koriste kemijska sredstva, potrebno je osigurati odgovarajuću opremu i obuku kako bi se rizik za zdravlje i okoliš sveo na najmanju moguću mjeru.

Kriterij 6.7 Kemikalije, spremnici, tekući i kruti anorganski otpad, uključujući goriva i ulja, odlažu se na ekološki prihvatljiv način, na odgovarajućim mjestima izvan šume.

Kriterij 6.8 Potrebno je dokumentirati, minimizirati, pratiti i strogo kontrolirati korištenje bioloških mjera kontrole u skladu s nacionalnim zakonima i međunarodno prihvatljivim znanstvenim protokolima. Zabranjena je upotreba genetski modificiranih organizama.

Kriterij 6.9 Korištenje stranih vrsta pažljivo se kontrolira i aktivno prati kako bi se izbjegao neželjeni utjecaj na okoliš.