Uvod
FSC je jedna od najutjecajnijih shema certifikacije šuma koja se provodi u mnogim državama jugoistočne Europe (JIE). Većina FSC certificiranih područja u odabranim državama jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Srbija i Slovenija) su šume u državnom vlasništvu, kojima gospodare javna šumarska poduzeća. Javna poduzeća koja gospodare državnim šumama ažurirala su svoju praksu gospodarenja šumama (FM) i poslovanje u skladu sa zahtjevima FSC norma. Ovo je prilično zahtjevan zadatak budući da se FSC FM certifikacija temelji na 10 načela i više od 50 kriterija koje treba provjeriti tijekom audita.
Na temelju sličnih međunarodnih znanstvenih istraživanja koja ispituju utjecaje FSC-a na gospodarenje šumama kroz rezultate certifikacijskih audita, ovo istraživanje pokušalo je specificirati utjecaje FSC FM certifikacije u 4 države Adria-Balkan regije analizom zahtjeva za izvršavanje korektivnih radnji (ZKR) izdanih tijekom audita i razgovorom s lokalnim šumarskim stručnjacima.
-
Što je zahtjev za izvršavanje korektivne radnje (ZKR)?
Tijekom godišnje revizije gospodarenja šumama, auditor(i) kontroliraju gospodari li nositelj certifikata ili podnositelj zahtjeva za certifikaciju šumom u skladu s 10 FSC načela. Ako se otkrije neusklađenost (radnja ili proces koji nije u skladu sa zahtjevima FSC-a), mora se propisati zahtjev za izvršavanje korektivne radnje koji uključuje najmanje:
- opis neusklađenosti,
- objektivni dokaz na kojem se temelji neusklađenost, i
- rok unutar kojeg klijent mora ispraviti nesklađenost.
Zahtjevi za izvršavanje korektivne radnje (ZKR) mogu biti manji ili veći. Manji ZKR se mora ispravit u roku od najviše jedne (1) godine (u iznimnim i opravdanim okolnostima rok se može produžiti na dvije (2) godine), dok se veći ZKR mora ispraviti u roku od tri (3) mjeseca (u iznimnim i opravdanim okolnostima u roku od šest (6) mjeseci).
Certifikacijsko tijelo će utvrditi jesu li zahtjevi za izvršavanje korektivne radnje na odgovarajući način provedeni unutar njihovih vremenskih okvira. Ako se poduzeta radnja ne smatra primjerenom, tada manja neusklađenost postaje velika neusklađenost i mora se ispraviti u roku od najviše tri (3) mjeseca (ili u iznimnim i opravdanim okolnostima šest (6) mjeseci), dok velika neusklađenost mora dovesti do trenutne suspenzije certifikacije.
Stoga znanstvena analiza ZKR-ova može pružiti uvid u učinke FSC certifikacije na gospodarenje šumama u određenoj zemlji.
-
Što nam ZKR-ovi mogu reći o utjecaju FSC-a na gospodarenje šumama?
Nekoliko međunarodnih istraživanja provelo je detaljnu analizu ZKR-ova pronađenih u izvješćima o auditu, budući da su ZKR-ovi pokazatelj za procjenu promjena u praksi gospodarenja šumama. Ova su istraživanja pokazala da će vjerojatno doći do poboljšanja u praksi gospodarenja šumama zahvaljujući FSC certifikaciji i da postoji širok raspon poboljšanja među regijama, uglavnom zbog različitih režima gospodarenja i vrste vlasništva.
Na primjer, istraživanje koje je 2005. godine proveo WWF pokazalo je da je polovica ZKR-ova u analiziranim europskim državama (Estonija, Njemačka, Latvija, Rusija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) podignuta kako bi pokrila ekološka pitanja, a zatim slijede društvena i ekonomska pitanja, koja su bila ravnomjerno raspoređena - što ukazuje da je FSC imao jači utjecaj na ekološka poboljšanja praksi gospodarenja šumama.
Drugo istraživanje iz 2006. uspoređivalo je pojavu FSC FM neusklađenosti između istočne i zapadne Europe i otkrilo da je postizanje usklađenosti sa zakonodavstvom bilo izazovnije u istočnoj Europi.
Rezultati istraživanja
-
Distribucija ZKR-ova po državama Adria-Balkan regije
Pezdevšek Malovrh et al., 2019 Utvrđeno je ukupno 185 neusklađenosti u odnosu na zahtjeve FSC norme za razdoblje od 2014. – 2018. godine u javnim šumarskim poduzećima u odabranim državama Jugoistočne Europe, od čega je najviše izdano u BiH, a zatim u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Neusklađenosti odgovaraju podacima evidentiranim u 24 službena javna izvješća o auditu, od kojih je najveći broj izdan u BiH, zatim u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, na ovu distribuciju utječe broj analiziranih javnih šumarskih poduzeća po državama, što Bosnu i Hercegovinu (BiH) svrstava na vrh jer se ova država sastoji od 2 entiteta, od kojih se jedan sastoji od 10 kantona - što znači da ima ukupno 11 javnih šumarskih poduzeća u BiH, znatno više nego u ostalim promatranim državama.
-
Distribucija ZKR-ova prema FSC načelima
Pezdevšek Malovrh et al., 2019 Najveći udjeli utvrđenih neusklađenosti u odabranim državama utvrđeni su za 4. načelo (32,4%), koje se odnosi na odnose u zajednici i prava radnika, a slijedi ga 6. načelo, koje se bavi utjecajem na okoliš (30,3%). Ova su dva načela zajedno obuhvatila 62,7% svih utvrđenih neusklađenosti, potvrđujući rezultate prethodnih sličnih istraživanja.
NAPOMENA: FSC načela su se promijenila od vremena kada je ovo istraživanje provedeno, ali to nema utjecaja na valjanost rezultata.
-
Distribucija ZKR-ova prema kriterijima 4. FSC načela
Pezdevšek Malovrh et al., 2019 U slučaju 4. načela, većina neusklađenosti (66,6%) odnosila se na kriterij 4.2, što ukazuje na to da gospodarenje treba zadovoljiti ili premašiti sve važeće zakone/propise koji pokrivaju zdravlje i sigurnost zaposlenika i njihovih obitelji. Dublja analiza pokazuje da se većina neusklađenosti odnosi na dostupnost odgovarajuće osobne zaštitne opreme na radilištu, usklađenost s Kodeksom prakse Međunarodne organizacije rada o sigurnosti i zdravlju u šumarstvu, kao i na utvrđene hitne postupke te ključne odgovornosti vezane uz identificirane rizike.
Osim toga, česta neusklađenost također je identificirana u odnosu na kriterij 4.4, koji se bavi nedostatkom konzultacija s lokalnim stanovništvom i interesnim skupinama, posebno sa šumskim radnicima o radnim uvjetima i s izvođačima radova o implikacijama postupaka održivog gospodarenja šumama (21,7 %). U vezi s ovim kriterijem, također se postavlja pitanje potrebe uključivanja rezultata evaluacija društvenih učinaka u planiranje i rad gospodarenja. Nekim poduzećima nedostaje ažuriran popis dionika, kao i kontinuirana suradnja s relevantnim dionicima u pogledu izgradnje cesta ili identifikacije lokacija od posebnog interesa.
Legenda
Kriterij 4.1 Zajednicama unutar ili u blizini šumskog područja kojim se gospodari treba osigurati zapošljavanje, obuku i druge usluge.
Kriterij 4.2 Gospodarenje šumama mora biti u skladu sa svim primjenjivim zakonima i/ili propisima koji se odnose na zdravlje i sigurnost zaposlenika i njihovih obitelji.
Kriterij 4.3 Prava radnika na organiziranje i dobrovoljno pregovaranje s poslodavcima zajamčena su kako je predviđeno Konvencijama 87. i 98. Međunarodne organizacije rada (MOR).
Kriterij 4.4 Rezultati društvene procjene utjecaja moraju biti uključeni u aktivnosti planiranja i gospodarenja. Potrebno je konzultirati se s pojedincima i grupama (muškarcima i ženama) na koje aktivnosti gospodarenja izravno utječu.
Kriterij 4.5 Odgovarajući mehanizmi za rješavanje pritužbi i pravedna naknada moraju postojati u slučajevima gubitka ili oštećenja zakonskih ili običajnih prava, imovine, resursa ili sredstava za život lokalnog stanovništva. Potrebno je poduzeti mjere za izbjegavanje takvih gubitaka i šteta.
-
Distribucija ZKR-ova prema kriterijima 6. FSC načela
Pezdevšek Malovrh et al., 2019 Utvrđene neusklađenosti koje se odnose na 6. načelo raspoređene su na nekoliko kriterija. Proces certifikacije obvezao je poduzeća da budu svjesnija utjecaja šumarstva na okoliš koji su često bili zanemareni. Utvrđene neusklađenosti često se odnose na nepostojanje pisanih smjernica za procjenu utjecaja na okoliš (kriterij 6.5; 36,8%). Međutim, korištenje ovih smjernica nije na odgovarajući način integrirano u svakodnevni proces planiranja, dok su u većini slučajeva rezultati procjena uglavnom deskriptivni bez stvarne procjene učinaka. Osim toga, neusklađenosti se često odnose na zbrinjavanje otpada (kriterij 6.7; 22,8%), posebice neadekvatno gospodarenje i skladištenje goriva na licu mjesta, kao i korištenje kemijskih pesticida (kriterij 6.6; 12,3%).
Legenda
Kriterij 6.1 Potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš koja odgovara stupnju i intenzitetu gospodarenja i jedinstvenosti resursa na koji se utječe te ju adekvatno uključiti u sustave gospodarenja. Procjena mora uključivati utjecaj na krajolik kao i utjecaj na proizvodni kapacitet na licu mjesta. Procjena utjecaja na okoliš mora biti dovršena prije početka radova koji utječu na pojedino mjesto.
Kriterij 6.2 Mjere očuvanja moraju biti uspostavljene kako bi se zaštitile rijetke, ranjive i ugrožene vrste i njihova staništa (npr. područja za hranjenje i gniježđenje). Potrebno je uspostaviti zone zaštite i zaštićena područja koja odgovaraju stupnju i intenzitetu gospodarenja i jedinstvenosti resursa na koji se utječe. Potrebno je kontrolirati neprimjereni lov, ribolov, hvatanje i sakupljanje.
Kriterij 6.3 Ekološke funkcije i vrijednosti moraju ostati netaknute, poboljšane ili ponovno uspostavljene, uključujući:
-
obnovu i sukcesiju šume,
-
genetsku raznolikost, raznolikost vrsta i ekosustava, i
-
prirodne cikluse koji utječu na produktivnost šumskih ekosustava.
Kriterij 6.4 Reprezentativni uzorci postojećih ekosustava unutar krajolika moraju biti zaštićeni i označeni na kartama u njihovom prirodnom stanju, u skladu sa stupnjem i intenzitetom aktivnosti gospodarenja i jedinstvenošću resursa na koji se utječe.
Kriterij 6.5 Moraju se pripremiti i provesti pisane upute za kontrolu erozije, minimiziranje štete tijekom korištenja, izgradnju cesta i svih drugih mehaničkih aktivnosti te zaštitu vodnih resursa.
Kriterij 6.6 Sustavi upravljanja moraju promicati razvoj i primjenu ekološki prihvatljivih, nekemijskih metoda kontrole štetočina i težiti izbjegavanju upotrebe kemijskih pesticida. Zabranjena je upotreba tipova 1A i 1B prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i kloriranih ugljikovodičnih pesticida, postojanih i toksičnih pesticida, kao i onih čiji derivati ostaju biološki aktivni i mogu se akumulirati u prehrambenom lancu nakon predviđene upotrebe, kao i svi pesticidi zabranjeni međunarodnim sporazumima. Ako se koriste kemijska sredstva, potrebno je osigurati odgovarajuću opremu i obuku kako bi se rizik za zdravlje i okoliš sveo na najmanju moguću mjeru.
Kriterij 6.7 Kemikalije, spremnici, tekući i kruti anorganski otpad, uključujući goriva i ulja, odlažu se na ekološki prihvatljiv način, na odgovarajućim mjestima izvan šume.
Kriterij 6.8 Potrebno je dokumentirati, minimizirati, pratiti i strogo kontrolirati korištenje bioloških mjera kontrole u skladu s nacionalnim zakonima i međunarodno prihvatljivim znanstvenim protokolima. Zabranjena je upotreba genetski modificiranih organizama.
Kriterij 6.9 Korištenje stranih vrsta pažljivo se kontrolira i aktivno prati kako bi se izbjegao neželjeni utjecaj na okoliš.
-
Zaključak
Na temelju analize neusklađenosti provedene u svim javnim šumarskim poduzećima u 4 odabrane države Adria-Balkan regije, u razdoblju 2014. – 2018. godine, može se zaključiti da FSC certifikacija doprinosi odgovornom gospodarenju šumama, pokrivajući uglavnom društvena i ekološka pitanja. To je dodatno potvrđeno kroz razgovore s odgovornim stručnjacima za certifikaciju šuma, na temelju njihovog mišljenja o ukupnim učincima FSC certifikacije na praksu gospodarenja tih poduzeća.
Pozitivni učinci FSC certifikacije najviše se očituju u prepoznavanju i djelomičnom rješavanju pitanja vezanih uz radnička prava, pitanja zdravlja i sigurnosti, odnosa u zajednici, poboljšanja imidža šumarskih poduzeća, procjene utjecaja na okoliš, zaštite prirode i održavanja VZV-ova.
Kako su sva analizirana javna šumarska poduzeća bila uspješna u održavanju FSC certifikata, stvarna poboljšanja dogodila su se uglavnom u onim performansama povezanim s 4. FSC načelom (odnos prema zajednici i prava radnika) i 6. FSC načelom (utjecaj na okoliš). Nisu utvrđene značajne razlike između odabranih država koje se odnose na broj neusklađenosti u svim FSC načelima.
Autori istraživanja
Ovaj internetski članak predstavlja javno objavljeno znanstveno istraživanje:
"Contribution of Forest Stewardship Council Certification to Sustainable Forest Management of State Forests in Selected Southeast European Countries", pod autorstvom Špele Pezdevšek Malovrh, Dženana Bećirovića, Brune Marića, Jelene Nedeljković, Stjepana Posavca, Nenada Petrovića i Mersudina Avdibegovića, objavljeno u kolovozu 2019. godine.
Ovo istraživanje nije financirao FSC. Kako biste pristupili izvornom istraživanju, kliknite na poveznicu u nastavku.