Iz globalne u lokalnu perspektivu
Šume imaju ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže, podržavanju bioraznolikosti i ublažavanju klimatskih promjena. Prepoznajući važnost šuma, sve je veći naglasak na praksi održivog gospodarenja šumama, uključujući i podizanje šumskih plantaža na napuštenim poljoprivrednim i drugim nešumskim zemljištima. Šumske plantaže osmišljene su kako bi zadovoljile sve veću potražnju za drvetom, papirom i drugim šumskim proizvodima.
Na globalnoj razini šumske plantaže pokrivaju oko 131 milijuna hektara, što je 3% ukupne površine šuma i 45% ukupne površine zasađenih šuma (FAO, 2020.). Najveći udio šumskih plantaža je u Južnoj Americi s 99% ukupne površine zasađenih šuma i 2% ukupne površine šuma. Najmanji udio plantaža je u Europi, gdje one predstavljaju 6% zasađenih šumskih posjeda i 0,4% ukupnih šumskih površina.
Kako bismo razgovarali o održivoj ulozi šumskih plantaža, posjetili smo javno poduzeće za gospodarenje šumama Vojvodinašume Petrovaradin u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Ovo FSC certificirano poduzeće gospodari s 24,5 tisuća hektara intenzivnih plantaža topola, što je gotovo 19% ukupne šumske površine kojom gospodare, 14% šumske površine u Vojvodini i 1,1% šumske površine u Srbiji.
Potreba za šumskim plantažama
Dok je vrijednost ekoloških usluga iz prirodnih šuma veća od onih iz šumskih plantaža, plantaže mogu pružiti većinu dobara i usluga koje pružaju prirodne šume. Evo nekih ključnih prednosti:
-
Zadovoljavanje rastuće potražnje za drvetom i vlaknima
Kako se globalno stanovništvo i gospodarstva šire, tako raste i potražnja za drvetom i drvnim vlaknima. Šumske plantaže osiguravaju kontrolirani i održivi izvor ovih resursa, smanjujući pritisak na prirodne šume. Uzgojem brzorastućih vrsta drveća, upravitelji plantaža mogu sjeći drvo na predvidljiviji i učinkovitiji način.
U Srbiji je razvoj plantaža topola započeo 1950-ih i bio je dosljedan sve do 1990-ih. Razvoj drvne proizvodnje u intenzivnim nasadima topola i vrba bio je uvjetovan industrijskim zahtjevima za mehaničkom i kemijskom obradom drva i ograničenim proizvodnim mogućnostima u prirodnim šumama. Na primjer, ophodnja klonskih topola je relativno kratka i traje 25 godina, za razliku od hrasta lužnjaka čija je ophodnja znatno duža (150-160 godina).
Danas intenzivne plantaže topole i vrbe u Srbiji ukupno zauzimaju manje od 2% ukupne šumske površine sa doprinosom od oko 10% u porastu drvne zapremine i 15-18% u ekonomskim učincima.
-
Očuvanje prirodnih šuma
Šumske plantaže služe kao strateški alat za očuvanje prirodnih šuma. Zadovoljavanjem potražnje za proizvodima od drva putem uzgojenih plantaža smanjuje se pritisak na netaknute ekosustave. To pomaže u očuvanju bioraznolikosti i zaštiti osjetljivih ekosustava koji bi se inače mogli iskorištavati za drvo i druge resurse.
To vrijedi za Vojvodinu, gdje je proizvodnja drva u intenzivnim plantažama u određenoj mjeri ublažila pritiske drvne industrije na nabavu sirovina iz prirodnih šuma. Sadnja intenzivnih nasada topole i vrbe uglavnom se provodila na površinama neobraslog šumskog zemljišta i prirodnih šuma vrbe i topole.
-
Sekvestracija ugljika i ublažavanje klimatskih promjena
Šume djeluju kao ponori ugljika, apsorbiraju i skladište ugljični dioksid iz atmosfere. Šumske plantaže kojima se dobro gospodari pridonose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika u rastućem drveću. Osim toga, kada se posječeno drvo koristi u izgradnji ili namještaju, ugljik ostaje pohranjen u proizvodima od drva, što dodatno pomaže u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
U Vojvodini prirast šumskih plantaža povećao se za oko 6 puta u posljednjih 40 godina, zahvaljujući desetljećima rada na oplemenjivanju i uvođenju u proizvodnju visokoprinosnih sorti i suvremenih tehnologija - čime se izravno pridonosi višim stopama sposobnosti sekvestracije ugljika samih plantaža.
Šumske plantaže i FSC certifikacija
I prirodne šume i šumske plantaže mogu se certificirati prema strogim FSC načelima i kriterijima, čime se osigurava primjena FSC zahtjeva za odgovorno gospodarenje šumama. Jedan od uvjeta za FSC certificiranu šumsku plantažu je izdvajanje najmanje 10% šumskog područja koje treba održavati i obnoviti u prirodnu šumu, a ne koristiti za komercijalnu sječu. Stroge FSC norme za prirodne šume primjenjuju se i na šumske plantaže, čime se osigurava jednako uzimanje u obzir ekoloških, društvenih i ekonomskih interesa.
Tijekom našeg boravka u zelenoj Vojvodini susreli smo se s dr Miljanom Velojićem - samostalnim stručnim suradnikom za certifikaciju šuma i okoliš u poduzeću Vojvodinašume i pojedinačnim međunarodnim članom FSC organizacije. Pitali smo ga što FSC certifikacija znači za šumske plantaže u Vojvodini. Na to je odgovorio: „Usklađenost sa FSC zahtjevima rezultirala je povjerenjem sadašnjih i budućih kupaca šumskih proizvoda kroz unapređenje metoda, načina i tehnologija gospodarenja šumama, unapređenje rada i poslovanja tvrtke, što se odražava usklađivanjem sa zaštitom prirode, odnosno promicanjem očuvanja biološke raznolikosti i drugih vrijednosti zaštite prirode u šumama održivim gospodarenjem, utjecajem na društvene odnose s ciljem poboljšanja zdravlja i sigurnosti na radu, povećanjem prava radnika sukladno obvezama , njihovo osposobljavanje kroz razne edukacije djelatnika, unaprjeđenje suradnje s lokalnim zajednicama i lokalnim stanovništvom, kao i zainteresiranim stranama, javnost i istovremena otvorenost (transparentnost) poslovanja, gospodarenje otpadom, strogo kontrolirana primjena pesticida i drugo.